Bolovi u zglobovima

Bolovi u zglobovima su česta pojava koja se sa starenjem intenzivira zbog napredovanja degenerativnih promjena. Mogu započeti s povremenim probadanjem u kuku ili ukočenošću u koljenu, s tim da pokreti (npr. penjanje uz stepenice, šetnja, čučanj i sl.), koje smo prije uzimali zdravo za gotovo, s vremenom postaju sve više bolni, zbog čega se određene aktivnosti izbjegavaju.

U većini slučajeva razlog je osteoartritis, najčešći oblik artritisa i obično rezultat istrošenosti zglobova. U nekim situacijama uzrok može biti neka bolest ili stara ozljeda, dok je kod nekih osoba to jednostavno obiteljsko naslijeđe. Bolovi u zglobovima otežavaju pokrete, dovode do nepravilnog držanja jer se pokreti favorizuju. 

Šta su zglobovi?
Zglobovi su anatomske strukture u tijelu koje razdvajaju dva ili više susjednih elemenata koštanog sustava, pružaju podršku i pomažu u kretanju. Ovisno o vrsti spoja, razdvojeni elementi zgloba mogu se ili ne moraju međusobno pomicati.

Zglobovi su konstruirani tako da omogućuju različite stupnjeve i vrste pokreta.

Bol u zglobovima
Svako oštećenje zgloba uzrokovano bolešću ili ozljedom može ometati kretnje u zglobu i uzrokovati nelagodu i/ili jaku bol, što može i ne mora pratiti oteklina zgloba (javlja se kad postoji tekućina u tkivima oko zgloba). Može biti vrlo neugodna, praćena upalom, ukočenošću i gubitkom raspona pokreta u zahvaćenom zglobu. U nekim slučajevima, oteklina može uzrokovati povećanje veličine i deformaciju zahvaćenog zgloba.

Bol u zglobu, sa ili bez oticanja, može se manifestirati u jednom ili više zglobova odjednom. Najčešće zahvaćeni zglobovi su lakat  i zglobovi prstiju, rame, donji dio kralježnice, kuk, koljeno i gležanj.

Bol u zglobovima može biti:
    • akutna bol - nastaje naglo i kratko traje i često je uzrok ozljeda
    • kronična bol - razvija se postupno, uzrokuju dugotrajne probleme i vjerojatno je uzrokovana nekim temeljnim stanjem (npr. osteoartritis).
Simptomi bolova u zglobovima
Simptomi bolova u zglobovima mogu se razlikovati od osobe do osobe i ovise o tome koji su zglobovi zahvaćeni.

Bol i oteklina često su praćeni ukočenošću i osjećajem topline, ponekad i crvenilom kože iznad zgloba. U nekim slučajevima to može dovesti do problema s kretanjem i obavljanjem uobičajenih dnevnih aktivnosti (npr. pranje i odijevanje), a u nekim slučajevima i s obavljanjem redovnog posla. Mogu se javiti i abnormalne kretnje u zglobu poput škripanja, ograničenog pokreta itd.
Simptomi mogu biti više ili manje izraženi u različito doba dana (npr. mogu biti najviše izraženi ujutro) i dovesti do pojave umora i iscrpljenosti.

Uzrok boli u zglobovima

Kao što smo ranije naveli, boljeti mogu svi zglobovi u tijelu. Međutim, uzroci bola mogu ukazivati na neku opasnu bol u zglobovima. Među najčešćim uzrocima bolova u zglobovima su oni kratkoročni koje je potaknulo loše držanje ili preopterećenost fizičkim poslovima ili treningom. Nerijetko se radi i o ozljedama koje se mogu dogoditi u sportskim aktivnostima ili kod pada, posebice kod starijih osoba.

Ovo su još neki mogući uzroci bolova u zglobovima:

- upala zglobova: upala može biti uzrokovana autoimunim bolestima poput reumatoidnog artritisa ili gihta, infekcijom, ozljedom ili prekomjernim opterećenjem zglobova

- osteoartritis: degenerativno stanje koje se obično javlja s godinama i mnogo češće kod ženskog spola. Zglobovi kod osteoartritisa postaju istrošeni te to može uzrokovati bol, ukočenost i ograničenu pokretljivost

- ozljeda: ozljede poput prijeloma, istezanja

- preopterećenost: prekomjerna upotreba ili krivi ponavljajući pokreti

- autoimune bolesti: reumatoidni artritis, lupus i spondilitis

- infekcije: bakterijske, gljivične ili virusne infekcije

- hormonalne promjene: posebice kod žena i promjena u ciklusu hormoni mogu utjecati na zglobove i uzrokovati bol tijekom menstruacije ili menopauze

- genetski faktori: nasljedne bolesti

Važni nutrijenti za odražavanje zdravlja zglobova
Vitamin D: Istraživanja su pokazala da nedostatak vitamina D može biti povezan s većim rizikom od razvoja osteoartritisa. Također vitamin D povećava iskoristljivost i kalcijuma iz hrane, kao i njegovu ugradnju u kosti. Redovna, ali ograničena izloženost sunčevim zracima kao i unos namirnica bogatih vitaminom D, poput lososa i jaja, mogu pomoći u održavanju zdravlja zglobova.

Antioksidansi – poput vitamina C i  E: Antioksidativna svojstva vitamina C i E mogu pomoći u zaštiti hrskavice od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima, ali i ublažiti znakove upale. Vitamin C je također i važan za sintezu kolagena, koji igra važnu ulogu u poboljšanju zdravlja zglobova. Najbolji izvori vitamina C su šipak, južno (citrus) voće, višnja, crni ribizla, lisnato povrće, kupus, krompir, paprika i zeleno povrće (gdje ima najviše hlorofila u spoljnim listovima). Namirnice bogate vitaminom E su: sjemenke suncokreta, bademi, ulje lješnjaka, suncokretovo ulje, bademovo ulje, lješnjak, guščije meso, kikiriki, losos, avokado, brazilski orah, mango, kivi.

Minerali (cink, selen) – značajne su komponente enzima koji učestvuju u zaštiti od slobodnih radikala, čime mogu smanjiti dalje oštećenje hrskavice od uticaja slobodnih radikala i smanjiti znakove upalnog procesa. Riba i morski plodovi: tuna, sardine, ostrige, školjke, škampi, losos, rakovi, kao i nemasno meso – piletina, pa i brazilski orah su dobar izvor selena. Najbolji izvori cinka su: grah, meso, orašasti plodovi, riba, kao i morski plodovi, integralne žitarice, pa i mliječni proizvodi.

Omega – 3 masne kiseline: Omega – 3 masne kiseline ispoljavaju brz antiinflamatorni efekat (smanjuju bol i upalu), a pored toga sprječavaju i razgradnju kolagenih vlakana zbog čega ih treba koristiti i u prevenciji, kod populacije sa povećanom sklonosti ka razvoju osteoartritisa, ali i u terapiji već dijagnostifikovanog oboljenja. Uobičajeni izvori omega – 3 masnih kiselina su riblje ulje i neka biljna ulja, kao što su ulja lana i algi.
Glukozamin: Glukozamin je prirodno prisutan u tijelu i igra ključnu ulogu u održavanju zdravlja hrskavice. Poboljšava metabolizam hrskavice, čime stabilizuje njegovu strukturu, ali i može smanjiti bol i upalu, kao i poboljšati pokretljivost zglobova, kako su pokazale i studije. Dobri izvori glukozamina su špinat i peršun, zeleno lisnato povrće, kao i životinjske kosti i hrskavica.

Hondroitin sulfat: Pomaže u očuvanju stabilne strukture hrskavice i smanjenju bol i upalu u zglobovima. Kombinacija glukozamina i hondroitin sulfata često se koristi za podršku zdravlju zglobova i kroz studije je pokazano da njihova kombinacija ima veći potencijal u smanjenju bola nego pojedinačna primjena.

Kolagen: Kolagen je jedna od komponenti koja ulazi u sastav tečnosti koja ispunjava zglob i služi kao amortizer. Postoji veliki broj studija koji pokazuju njegovu efikasnost kod upale zglobova, zbog čega se i preporučuje njegova primjena. Piletina, riba i školjke i bjelance su dobri prirodni izvori kolagena.
Hijaluronska kiselina: Ona je bitna komponenta tečnosti koja ispunjava zglob i odgovorna je za njenu gustinu, čime se postiže bolja amortizacija i smanjuje trenje zglobnih površina. Zbog toga se često koristi i u oblicima koji se direktno ubrizgavaju u zglob. Oralnom primjenom, također se može postići pozitivan efekat koji se ogleda u smanjenju bola u zglobu, ako se na vrijeme počne sa primjenom. Prednost oralne primjene je u tome što pokriva sve zglobove, a ne samo jedan zglob gdje bi hijaluronska kiselina bila ubrizgana.

Pravilna terapija i primjena adekvatne suplementacije može pomoći u smanjenju upale, poboljšanju pokretljivosti zglobova i osiguranju boljeg kvaliteta života za osobe koje se bore sa osteoartritisom.